Svakodnevno viđamo djecu, već i male bebe, kako gledaju pametne telefone, tablete i druge ekrane. Mnogi roditelji nisu svjesni da to vrijeme koje djeca provode pred ekranima može ostaviti velike posljedice na zdravlje djece. Ekrani su najveći izazov današnjeg djetinjstva kod djece rane i predškolske dobi te mogu uzrokovati tzv. ekranizam, novi termin koji predstavlja ovisnost djece o ekranima, takozvani digitalni autizam, a koji negativno utječe na djetetov mozak.
U prve tri godine života razvoj mozga je najintenzivniji, zbog toga dugotrajno izlaganje ekranima ometa njegov spoznajni, socio - emocionalni razvoj te utječe na razvoj djeteta. Do pete godine razvija se 90 % ljudskog mozga. Velik broj djece vrtićke dobi danas ima poteškoće s jezikom, govorom i komunikacijom. Često se događa da prve riječi nisu na materinjem, nego na engleskom jeziku. Posljedice su preveliko korištenje mobitela i tableta od najranije dobi te premalo komunikacije s roditeljima, članovima obitelji, ali i s vršnjacima. Neke od posljedica prekomjerenog izlaganja djece ekranima su: kratka koncentracija i pažnja, poteškoće u govorno-jezičnom razvoju, slabije čitalačke sposobnosti, sporiji razvoj kognitivnih funkcija mozga – mišljenje i pamćenje, narušavanje kvalitete sna, slabiji vid, pretilost – prekomjerna tjelesna težina, poremećaj hranjenja, agresivno ponašanje kod djece.
Roditeljima se preporučuje da izbjegavaju upotrebu digitalnih medija kod djece mlađe od dvije godine, a djeci u dobi od dvije do pet godina ograničuju vrijeme uz ekrane na sat vremena dnevno. Kod starije djece postupno se može povećavati vrijeme koje provode uz ekrane, ali ne bi trebalo prelaziti dva sata dnevno. Poželjno bi bilo ugasiti elektroničke uređaje kada ih ne koristite te osigurati zajedničko vrijeme za obitelj bez ekrana. Ne preporučuje se korištenje ekrana sat vremena prije spavanja, a ni za vrijeme obroka. Važno je da ste prisutni uz djecu dok koriste digitalne medije, kako biste imali uvid u njihove aktivnosti. Zajedno s djecom koristite digitalne medije, pratite njihove aktivnosti i sadržaje kojima su izloženi. Izbjegavajte postavljanje televizije, igraćih konzola i drugih digitalnih uređaja u spavaću sobu djeteta. Također je važno obratiti pažnju na vlastite navike upotrebe elektroničkih uređaja i načine na koji provodimo slobodno vrijeme – budite dobar primjer djeci.
Budući da način i tempo života pridonosi upotrebi digitalnih uređaja, važno je uvesti jasna pravila o vremenu provedenom pred ekranima. Provodite s djetetom više vremena u slobodnoj igri, druženju, sportu, čitanju slikovnica, priča i drugim razvojno poticajnim aktivnostima. Problem ekranizacije sve će više biti prisutan među novim generacijama, a na vama je da gledanje ekrana dozirate u mjeri koja je primjerena za vaše dijete, jer ekrani ne mogu pružiti toliko znanja, veselja i ljubavi vašem djetetu koliko mu možete pružiti vi.
Sandra Jany, bacc.paed
Literatura:
- Utjecaj medija na mentalno zdravlje djece | Mentalno zdravlje | ZZJZDNZ.HR 25.11.2021.
- Prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (poliklinika-djeca.hr) 25.11.2021.
- Roditeljstvo i odrastanje uz suvremene tehnologije u predškolskoj dobi | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (poliklinika -djeca.hr)
- Ekranizam (harfa.hr)
