Riječ „mentalno“ može nas asocirati na mentalno zdravlje, mentalne mape, testove inteligencije, testiranje, mozak i slično, no „mentalno“ se odnosi na „svijest, duh i na intelektualne ili kognitivne procese čovjeka“ (izvor: jezikoslovac.com). Točnije, riječ je o razvoju mozga pod djelovanjem iskustva čovjeka.
Novija istraživanja pokazuju da je mozak nakon rođenja razvijen 25%, u 1. godini razvije se do 70%, do 5. godine 92%, do 12. godine 98%, a u odrasloj dobi postiže puni razvoj i to oko 29. godine života što ne znači da mozak tada prestaje s razvojem. On se razvija tijekom cijelog našeg života.
Budući da se ljudski mozak najbrže i najviše razvija do 5. godine života, izuzetno je važno u kakvoj se okolini dijete nalazi. Mentalno snažno dijete razvijat će se stjecajući iskustva kvalitetnom i poticajnom komunikacijom s roditeljima, obitelji, odgojiteljima. Djetetov mozak adekvatno će se razvijati u okolini prožetoj empatijom i kvalitetno iskorištenim vremenom provedenim u igri, šetnjama, čitanju priča, prepričavanju događaja, opisivanju stvari ili predmeta i slično.
Ljudski se mozak sastoji od lijeve i desne polutke. Lijevu polutku karakterizira logičnost i rječitost te je naglasak na redu, dok je desna neverbalna i specijalizirana za slike, osjećaje i osobno sjećanje. Kod razvoja dječjeg mozga bitno je povezati lijevu i desnu stranu. Ponašanjem djece dominira desna strana mozga i to posebno prve tri godine. Djeca u ovoj dobi još uvijek nisu svladala sposobnost korištenja logike i riječi za izražavanje emocija i doslovno žive u trenutku. Kada dvije strane mozga funkcioniraju harmonično, tada djeca mogu povezivati logiku i emocije, uravnotežena su i mogu razumijevati sebe i svijet oko sebe (Siegel i Bryson, 2015).
Važno je da dijete verbalizira emocije, odnosno da s djetetom razgovaramo o njegovim osjećajima. Primjerice, ukoliko je dijete pretrpjelo neku ozljedu u vrtiću te razvilo zbog toga određeni strah, dijete će odbijati odlaziti u vrtić. Verbalizacijom emocija dijete ih počinje razumijevati, prihvaćati i lakše se nositi s njima kad se emocije opet pojave (kontrola i samoumirivanje).
Dio procesa razvoja mentalno snažnog djeteta su i pogreške koje su sastavni dio odrastanja i poželjne u procesu mentalnog razvoja djeteta. Na temelju svake pogreške mozak se razvija, no važno je s djetetom razgovarati o pogreški koju je učinilo. Pri tome valja nastojati da dijete samo donosi zaključke kako postupiti u nadolazećim situacijama. Na taj način potičemo kod djeteta samostalnost. Osim toga, važno je dijete ohrabrivati ne bi li kod djeteta potaknuli upornost i motivaciju za rješavanje problema, a smanjili mogućnost odustajanja prilikom nailaska na prepreku. Nepoželjno je dijete kritizirati, omalovažavati i podcjenjivati. Kritikama mozak djeteta dobiva informaciju da s njim nešto nije u redu i da ništa ne može učiniti dobro te tada dijete gubi samopoštovanje i samopouzdanje. Umjesto da se razvija, ono nazaduje.
Želja roditelja, pa tako i odgojitelja djeteta, jest vidjeti djetetov napredak te poticati razvoj njegovih potencijala ne bi li odrastalo u samopouzdano, odnosno mentalno snažno dijete. Mentalnom snagom lakše će podnijeti probleme na koje nailazi, suočava se s njima i pronalazi načine na koje će ih riješiti, a u tome djetetu uvelike pomaže razgovor, empatija, pozitivno razmišljanje i ohrabrivanje od strane roditelja i obitelji.
Dejana Vugrač, mag. prim.educ.
Stručna literatura:
- Siegel, D.J. i Bryson T.P. (2015). Razvoj dječjeg mozga. Split: Harfa.
- Edukacija „Kako odgojiti mentalno snažno dijete“ (studeni i prosinac 2023. godine)
Internet stranica:
- jezikolomac.com (15.12.2023.)
Izvor slike:
· Siegel, D.J. i Bryson T.P. (2015), Razvoj dječjeg mozga. Split: Harfa. (naslovna strana)
